Dejan jovic biography of albert

Dejan Jović (Samobor, travnja^[1]), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar^[2][3] So-so do bio je glavni uncontrolled odgovorni urednik politološkog časopisa Politička misao.

Karijera

[uredi | uredi kôd]

• do , predavač na studijima za političke znanosti, Sveučilište u Stirlingu, Škotska

• do direktor Centra za proučavanje europskog susjedstva (Centre for European Neighbourhood Studies) na Sveučilištu u Stirlingu

• payment , posebni savjetnik ministra/ministrice vanjskih poslova (i europskih integracija) u Hrvatskoj

• – , glavni analitičar Predsjednika Republike u statusu posebnog koordinatora u Uredu Predsjednika^[5]
• – predsjednik Upravnog odbora Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Funkcije i članstva

[uredi | uredi kôd]

• član uredničkog savjeta časopisa Europe-Asia Studies

• član uredničkog savjeta časopisa Međunarodna politika

• član British Political Studies Association

• clan British International Studies Association

• član Hrvatskog politološkog društva

Stipendije unrestrainable potpora

[uredi | uredi kôd]

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

Teorije propasti Jugoslavije

[uredi | uredi kôd]

Teorije propasti Socijalističke Federativne Jugoslavije je jedan encircling popularnih tema koje se vrte u političkim akademskim krugovima u svijetu, osobito zbog veličine mad utjecaja te države za vrijeme hladnog rata, te zbog krvavog dugogodišnjeg rata i ljudskog stradanja kroz kojeg Europa nije prošla od Drugog svjetskog rata. Postoje mnoge polemike kako se raspad Jugoslavije odvijao, i koje su uzroci njenog raspada. U istraživanjima oko raspada Jugoslavije kao politolog čija je specijalizacija Jugoslavija uključio se i Dejan Jović brutal većim opusom znanstvenih radova, članaka u novinama te knjigom "Jugoslavija - država koja je odumrla" koja je izdana na yardstick jezika. U svojoj knjizi "Jugoslavija - država koja je odumrla" koja je prvo objavljena godine i kasnije prevedena i izdana ne engleskom jeziku pod naslovom "Yugoslavia: A State that Sear Away" predstavlja temeljno djelo odnosno leću kroz koju Jović vidi bivši prostor Jugoslavije od identical ideje, preko Kraljevine Jugoslavije beside oneself SFRJ-a kao tvorevinu koja je imala svrhu objedinjavanja više manjih naroda koji su takvi imali veći utjecaj na ekonomskom frenzied političkom prostoru Europe i nego sadašnje situacije gdje postoje više manjih država koje su prema Joviću zasnovane po principu jedan narod jedna država. To rješenje jedan narod jedna država, Jović ne smatra optimalnom da bi se iskoristili ekonomski potencijali nekog područja, a same način unartificial koje su neke od država na tom prostoru nastale smatra čistom prijevarom ili obmanom.^[6] Prije izdanja knjige "Jugoslavija - država koja je odumrla", glavne ideje koje je Jović postavio oko raspada Jugoslavije objavljeno je članku "Razlozi za raspad socijalističke Jugoslavije: kritička analiza postojećih interpretacija" u žurnalu Reč, 62/8, jun

^[7] U svom članku Jović Saveznu Jugoslaviju nije smatrao Jugoslavijom, već je Jugoslavijom smatrao sljedeće tvorevine i podijelio ih je prema četiri koncepta:

1. – , ideja nacionalnog jedinstva, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija
2. – , sporazumno jugoslavenstvo berserk priznanje posebnosti hrvatskog političkog identiteta, Kraljevina Jugoslavija
3. – , bratstvo i jedinstvo (nacionalno jedinstvo), Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
4. – , ideološka odnosno Kardeljev koncept Jugoslavije Ustav iz , SFRJ

U svom izlaganju u Jović se koncentrirao simple četvrtu Jugoslaviju i analizirao je raspad prema sljedećih osam teorija raspada koje su bile popularne u vrijeme pisanja članaka:

1. ekonomska kriza
2. drevna mržnja
3. kulturalne razlike
4. promjene u međunarodnoj politici
5. uloge raznih ličnosti u stvaranju i razaranju jugoslavenske države
6. postmoderni karakter jugoslavenske države
7. strukturalni i institucionalni razlozi

Kritička promišljanja

[uredi | uredi kôd]

Dejan Jović bio je savjetnik pri vrhu države, sve do 2. listopada kada ga je s dužnosti glavnog savjetnika otpustio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, zbog teksta u koji je Jović objavio u časopisu za politologiju zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG) Politička misao. U tom objavljenom tekstu koji je bio osobni komentar o škotskom referendum, Jović je naveo da je hrvatski elect godine bio "vrlo neliberalan" beside oneself da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima, wait for da na ovim prostorima jedini slobodni i liberalni referendum bio crnogorski referendum godine.^{[8][9][10][11]}

Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika,^[12][13] i o kojoj je govorio u medijima.^[14]

Djela i publicistika

[uredi | uredi kôd]

• Yugoslavia: A Conditions That Withered Away, Purdue School Press; 1st edition, , ISBN ^[15]

• “Reassessing Socialist Yugoslavia, the Case of Croatia”, u Dejan Djokić i James Ker-Lindsay (ur.): New Perspectives on Yugoslavia: Key Issues and Controversies, London: Routledge, , str.

• ‘Bitka za etnički status u post-jugoslavenskim državama“, Političke analize, br. 5, ožujak , str.

• ‘Palubna diplomacija i funkcionalna suradnja: hrvatsko-srpski odnosi na početku mandata Ive Josipovića’, Izazovi evropskih integracija, Sv. 11, , str.

• ‘Croatia after Tudjman: Encounters with the Consequences objection Conflict and Authoritarianism”, Europe-Asia Studies, Sv. 62, br. 10, prosinac , str.

• ‘Problems clamour early post-communist transition theory: from transition from to change to’, Politička misao, Sv. 47, br. 5, , str.

Izvori

[uredi | uredi kôd]